U jednoj studiji je potvrđeno da je verovatnoća da ljudi vide klimatske promene kao veoma ozbiljnu pretnju za svoju zemlju bila je mnogo niža među onima sa osnovnim obrazovanjem ili manje (32%) nego među onima sa srednjim (47%) ili višim (50%) obrazovanjem. Više od četvrtine ljudi u grupi sa najnižim obrazovanjem (28%) reklo je da „ne zna“, u poređenju sa 13% među onima sa srednjim obrazovanjem i 7% sa barem nekim višim obrazovanjem.
Znači obrazovanje, obrazovanje…nije samo da znamo Pitagorinu teoremu i stilske figure iz Gorskog vijenca, važno je znati: kako funkcioniše Zemlja koja nam je dala život, da li je u situaciji koja preti njenom blagostanju, zašto je loše ako padne grad u maju, a da odgovor na to nije “zato jer sam nosio papuče, a ne patike”, zašto je opasno kada jedemo mikroplastiku koja nam se infiltrirala u lanac ishrane i pijemo vodu sa prisustvom arsena i zašto ljudi u mnogim zemljama umiru, žive u uslovima koji su daleko od ljudskih – da bi se iskopao dragoceni ugalj ili bakar i vodio rat oko prevlasti dragocenih ležišta fosilnih goriva.
Ovo je GLOBALNO ZAGREVANJE
“povećanje kombinovanih temperatura vazduha i površine mora u proseku širom sveta i tokom perioda od 30 godina”
Da se razumemo, temperature na Zemlji su se oduvek odvijale. To je onaj glavni argument koji će vam osobe koje ne veruju u globalno zagrevanje reći, kao da je to ćup na kraju duge pa da vagamo treba li verovati ili ne. Postoje ciklične promene koje zavise od pozicije Zemlje u odnosu na Sunce, koje dovode do dugoročnih promena temperature na nivou nekoliko hiljada godina. Ne na nivou od 150 godina kao što je sada slučaj.
Još u 17. veku merile su se temperature, padavine i beležile varijacije. Sada naučnici mnogo preciznije mogu da prate podatke i kreiraju modele, što se više približavamo sadašnjosti, to su sigurniji u činjenice o globalnom zagrevanju.
UĐI U CIPELE PLANETE ZEMLJE
Učimo se međuljudskoj empatiji, ali trebalo bi da probamo da se stavimo na mesto Zemlje. Zamislimo da smo u veoma maloj prostoriji u kojoj imamo samo jednu rupicu kroz koju otiče i pristiže vazduh. Nemamo nikakvu kontrolu nad dešavanjima i jedino imamo malenu pumpicu sa kiseonikom. Vatra se konstantno loži (ugalj) u jednom kraju sobe. Sva hrana koju dobijamo dolazi u plastičnim posudama koje nemamo kud da izbacimo. Možete da shvatite šta je krajni ishod? Posle nekog vremena gušićete se u plastičnom otpadu i toksičnim hemikalijama koje su oslobođene, bez dotoka kiseonika.
Veoma bolna i bepotrebna smrt, zar ne?
Što je više gasova staklene bašte, to se Zemlja više guši, što iskazuje povećanjem atmosferske temperature.
Treba da nas bude briga jer mnoštvo akcija, duboko urezanih u svakodnevnicu i prihvaćenih kao da su bezopasne i normalne – upravo doprinose globalnom zagrevanju.
Hajde da probamo da se fokusiramo na pojedinačne dobre i loše postupke. Jer planeti nije potrebno samo manje lošeg ponašanja, nego više dobrog.
Ne zaboravite da je plastika proizvedena tek nakon drugog svetskog rata.
Meso se jeste oduvek jelo, ali ni približno ovoj količini.
Agrikultura je funkcionisala po principu uzgajanja, ne principu veštačke i ubrzane proizvodnje.
Drveće se jeste koristilo u prozvodne svrhe, ali se šume nisu sekle u meri koja uništava biodiverzitete i ostavlja golo zemljište pogodno za velike i nekontrolisane požare.
Upotreba fosilnih goriva krenula je tek nakon 1850. godine.
Sagorevanje fosilnih goriva činilo je 82% svetske upotrebe primarne energije 2021. Ono je umotalo Zemlju u ćebe zagađenja koje zadržava toplotu.
KLIMATSKE PROMENE
To je ono kada mislim da će efekti naših loših praksi stići na naplatu možda tamo nekad, daleko u budućnosti. A onda vidimo: prirodne katastrofe koje se dešavaju jednom u veku kao što su požari, smrtonosni toplotni talasi, suše, poplave, tropske oluje, uragani, mećave i lavine su zabeležile porast od 10 puta od 1960. godine.
Kada se na regionalnom nivou, iz godine u godinu, po malo menjaju vremenski uslovi – onda je to klima, bezopasna i normalna varijacija koja je prirodnog porekla.
No, dugoročni obrazac vremenskih događaja otkriva prisustvo klimatskih promena. Ono što se može pripisati globalnom zagrevanju je promena klime, gde topliji okeani i topliji vazduh povećavaju verovatnoću i intenzitet suša, toplotnih talasa, oluja, uragana i drugih ekstremnih vremenskih pojava
- Ove promene su prebrze za prirodu i njene stanovnike. Vrste koje pokušavaju da se prilagode promenama, najčešće to ne uspevaju.
- Klimatske „prelomne tačke“, koje su već u toku, dovode do velikih gubitaka u biodiverzitetu i potkopavaju čitave ekosisteme.
- Polarni medvedi zavise od morskog leda da bi lovili foke, svoju glavnu hranu. Zimi led pokriva velike površine Arktika, a medvedi ga koriste kao platformu za lov. Međutim, zbog globalnog zagrevanja, led se topi ranije u proleće i formira se kasnije u jesen. To znači da medvedi imaju sve manje vremena za lov.
Prema IPCC-u, sadašnje značajno smanjenje emisija rezultiralo bi nižim koncentracijama ugljen-dioksida u atmosferi za pet do 10 godina, što bi rezultiralo nižim globalnim površinskim temperaturama za 20 do 30 godina.
PČELICE U SRBIJI
- Blage zime i česte oscilacije temperature zbunjuju pčele – izlaze iz košnica prerano, kada još nema dovoljno hrane.
- Suše i ekstremne vremenske prilike smanjuju broj cvetajućih biljaka, što direktno utiče na dostupnost nektara i polena.
- Masovni pomori pčela u Vojvodini već su zabeleženi poslednjih godina, a klimatski stres je jedan od uzroka.
- Manje pčela = manje oprašivanja = niži prinosi voća, povrća i mnogih drugih kultura koje su ključne za poljoprivredu Srbije.
LASTAVICE I RODE
- Zbog ranijih prolećnih temperatura, ptice selice pristižu ranije u Srbiju – ali insekti i biljke kojima se hrane još nisu dostupni.
- Suše i gubitak močvara otežavaju gnežđenje i ishranu.
- Opada broj jedinki, naročito u seoskim područjima gde je nekad bilo mnogo lastavica i roda.
- Rode, koje su nekada bile simbol proleća, sve češće ostaju u Africi ili dolaze izgladnele.
Ako jedan čovek učini dobru promenu, a devetoro ne – pozitivne posledice izostaju.
Ako i tih devetoro osoba ne samo da ne učini loše, već ga zameni dobrim – Zemlja će se za uzvrat sama oporaviti.
Tako da, možda tvoj termos i ceger neće promeniti svet – ako to radiš sam/a.
Ako ti se pridruži još neko, umesto da samo prihvata problem – promena je neizbežna.
We are all alone in this together.
Leave a Reply